ULAZAK U EU NEĆE UGASITI VOLONTERSTVO HGSS-a
[ # ]

ZAGREB

Nakon napisa u tisku, a u kontekstu skorog ulaska u EU, kako bi Hrvatska gorska služba spašavanja svojom reorganizacijom trebala unesrećenima naplaćivati troškove njihova spašavanja, te se na taj način početi sama financirati, HGSS je to opovrgnuo i pojasnio smjernice.

Demantirajući objavljenu tvrdnju "...u državama EU sve gorske službe spašavanja ustrojene su kao profesionalne jedinice, a kod nas je GSS i dalje volonterska udruga", HGSS navodi:

"Ne samo da u svim državama EU gorske službe spašavanja nisu „profesionalne jedinice“ nego je takve primjere teško i pronaći. Svi naši susjedi, a to znači i tri članice EU -Italija, Slovenija i Mađarska, imaju volonterske gorske službe spašavanja. Možemo nabrojiti još jako puno zemalja s volonterskom službom počevši od alpskih zemlja koje imaju najdužu tradiciju gorskog spašavanja, najveće i najteže akcije spašavanja a to su, uz navedene Sloveniju i Italiju, još Austrija, Njemačka i Švicarska. Naravno, tu su i brojne druge zemlje s volonterskom službom. Praktično sve zemlje na svijetu koje uopće imaju gorsku službu spašavanja imaju je ustrojenu na volonterstvu.

Iznimke mogu biti neki nacionalni parkovi s velikim brojem nesreća u kojima su gorski spašavatelji plaćeni za svoj posao, ali i oni u pravilu dolaze iz redova i pod nadzorom su volonterskih službi.

Veliko i specifično stručno znanje koje samo rijetki imaju (alpinizam, spelologija, planinarsko skijanje, višednevni boravci u planini i sl.) uvjetovali su da je daleko najefikasniji način gorskog spašavanja upravo volonterstvo. Takve službe puno su učinkovitije od profesionalnih službi i, što za porezne obveznike ili spašene nije zanemarivo, značajno jeftinije.

Ipak, gorsko spašavanje košta, neovisno o tome da li je volontersko ili profesionalno. Modeli financiranja su različiti. Od financiranja iz proračuna države i lokalnih zajednica, iz ulaznica u nacionalne parkove do financiranja iz dobrovoljnih priloga u zemljama u kojima građani imaju jaku tradiciju davanja dobrovoljnih priloga (kao npr. u Velikoj Britaniji i SAD koje naravno isto imaju volonterski GSS).

Možda je najčešći model da se helikopterski dio akcije spašavanja naplati (dakle troškovi leta) dok sama gorska služba spašavanja rijetko gdje naplaćuje svoj rad direktno od spašenih kako se to sugerira u navedenom članku. I troškovi leta u pravilu se plaćaju iz osiguranja i rijetki plate direktno iz svog džepa. Financiranje rada GSS-a direktno od spašenih je teško ostvarivo jer, podsjećamo čitatelje, spašavanje je samo jedan dio aktivnosti (i to manji) gorskih službi spašavanja. Puno više vremena, truda i energije gorske službe ulažu u preventivni rad, kako bi nesreća bilo što manje, a što je posao koji se ne može naplatiti spašenima.

Možemo samo još jednom uvjeriti hrvatske građene da Hrvatska gorska služba spašavanja nikada nije, niti ima namjeru od spašenih naplaćivati spašavanje. I ne samo da to ne zahtijeva EU, nego (osim u dijelu troškova helikoptera) nije ni praksa u EU.

U Sloveniji, koja se spominje u članku a koja kao alpska zemlja ima jednu od najboljih gorskih službi spašavanja, GSS nikada nije naplatio niti jedno jedinio spašavanje. Samo u slučaju alkoholizma ili očiglednog nemara, u Sloveniji će policija ili Državna uprava za zaštitu i spašavanje pokrenuti kazneni postupak i tim temeljem naplatiti troškove spašavanja i to samo u dijelu helikopterskog leta, ali ne i troškove GSS-a. Takvih je slučajeva u zadnjih 10 godina u Sloveniji bilo tri. Možemo uvjeriti naše građane, koji u velikom broju planinare u Sloveniji, da slovenski GSS ne naplaćuje niti ima namjeru naplaćivati troškove spašavanja. Dakle, u Sloveniji je, uz poštivanje osnovnih pravila ponašanja, spašavanje potpuno besplatno, baš kao i u Hrvatskoj. Za ostale zemlje treba provjeriti kakva je situacija (isto kao što treba provjeriti kakva je situacija sa zdravstvenim osiguranjem) i ako treba platiti dodatno osiguranje koje će pokriti troškove helikopterskog spašavanja.

Isto tako možemo poručiti svim građanima, ali i brojnim volonterima u Hrvatskoj (vatrogasci, zaštitari prirode, socijalni rad, ...) da volonterstvo ulaskom u EU ne samo da neće izgubiti na značaju nego će suprotno od toga još više doći do izražaja. Mnogi će poslovi u ovoj državi koji se sada ne obavljaju ili ih obavljaju profesionalci, upravo po uzoru na EU, doći u domenu volontera. Tako smo sigurni da će, ulaskom u EU, a po uzoru na primjerice Veliku Britaniju i Island koje imaju najbolje službe spašavanja na moru (naravno volonterske), i Hrvatska ustrojiti volontersko spašavanje na moru.

dr.sc. Hrvoje Dujmić Pročelnik Komisije za informiranje i analitiku HGSS-a Cropress

09.04.2008. ...22:39 [ Komentari (1) ] Isprintaj

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.





eXTReMe Tracker
free counters