ZAGREB
Piše: Mile Franičević
Dok Italija ima 15 kanadera, Francuska 25, Grčka 15, a Španjolska 20, hrvatski vatrogasci možda imaju manje letjelica, ali jake zemaljske snage. Imamo snažnu organizaciju i u tom smo dijelu spremniji od drugih....
Pred hrvatskim vatrogascima nova je protupožarna sezona. Sustav za tešku borbu s požarima spreman je za nove izazove, tvrdi Mladen Jurin koji već 17 godina obnaša dužnost glavnog vatrogasnog zapovjednika.
• Ponovo su se u medijima pojavile sumnje uoči sezone. Može li se Hrvatska, kad je riječ o zaštiti od požara, uspoređivati s nekim drugim državama?
- Može i to tako da bi rezultati mnoge iznenadili. Za kvalitetu rada nedavno smo dobili pohvale zemalja koje intenzivno prate rad vatrogasaca. Posljednja je stigla iz Kanade. Hrvatsku smatraju jednom od najuspješnijih zemalja u organizaciji borbe s požarima na Sredozemlju.Pohvale gode pogotovo ako se zna da su neke druge zemlje mnogo bolje opremljene od nas. Italija, primjerice, ima 15 kanadera, Francuska 25, Grčka 15, a Španjolska 27 zračnih traktora i 20 kanadera. S druge strane, hrvatski vatrogasci možda imaju manje letjelica, ali imamo jake zemaljske snage. Imamo snažnu vatrogasnu organizaciju i u tom smo dijelu spremniji od drugih. Postižemo dobre rezultate i, što je još važnije, za razliku od nekih drugih - nemamo toliko stradavanja.
• Kad službeno počinje sezona zaštite od požara?
- Za vatrogasce sezona traje cijelu godinu. Ovdje je riječ o pojačanim mjerama zaštite s kojima krećemo početkom ljetnih mjeseci. Već 1. lipnja dižemo stupanj pripravnosti na višu razinu. Od ponedjeljka ćemo imati pod ugovorima dodatnih tisuću sezonskih vatrogasaca. Riječ je o dobrovoljnim vatrogascima, članovima DVD-a iz priobalja. Već sada je između 2500 i 3000 vatrogasaca iz javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava na priobalju spremno, kako mi to kažemo, na zvuk sirene. Od 1. lipnja bit će uz njih i dodatnih tisuću koje sam već spomenuo. Znači, naše vatrogasne snage brojit će četiri tisuće ljudi.
• U kakvom su stanju protupožarne letjelice? U javnosti se pojavila bojazan da bi moglo biti problema s kanaderima i zračnim traktorima.
- Prema posljednjim informacijama iz MORH-a, imat ćemo spremna tri kanadera, a i četvrti do 15. lipnja. Hrvatska je, kao što se zna, kupila još dvije takve nove letjelice. Prva dolazi za desetak dana pa ćemo već ove sezone imati ojačanu protupožarnu flotu. U nju će krajem godine ući i posljednji - šesti kanader. Na raspolaganju su nam i vojni helikopteri, a u prvom dijelu mjeseca to bi trebalo vrijediti i za sve zračne traktore. Ako govorimo u postotku snaga koje smo predvidjeli za ovo ljeto, odmah ćemo za borbu s požarima aktivirati oko 70 posto raspoloživih snaga i vatrogasne tehnike.
• Kad su ove godine počele pripreme?
- Nema tu nekog posebnog datuma. Dok se ne donese novi program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara, na snazi je onaj iz prethodne godine. Ove godine on je donesen krajem ožujka, ali s dodatnom obukom počeli smo mnogo ranije. Uvježbali smo 600 profesionalnih vatrogasaca te oko tisuću dobrovoljnih. Skupina koju prebacujemo u naše posebne baze prošla je najzahtjevniji dio, uključujući i desantiranje iz helikoptera spuštanjem niz uže. Svi su prošli dio tjelesne pripreme, obavili liječnički pregled te dobili certifikate s kojima mogu na požare. U tijeku je i nabava opreme. Naš cilj je da svi koje upućujemo na teren budu jednako odjeveni u skladu s visokim standardima.
• Je li točno da na požare više ne smiju vozila stara 20 godina?
- Nama je najvažnije imati ispravna vozila. Teško je odjednom biti u situaciji da imamo samo nova vozila. I na kontinentu postoji opasnost od požara. U gradovima su uostalom i veće potencijalne ugroze za sigurnost ljudi. Točno je da je dosad među vozilima koja su išla na požare na priobalju bilo vozila starijih od 15 godina. Događalo se i da neka ostanu neispravna već nakon prve intervencije, no radilo se o pojedinačnim slučajevima.
• Koliko je modernizaciji vatrogasnog voznog parka pomogao Vladin program nabave vatrogasnih vozila?
- Puno je pomogao. Nažalost, taj program završava ove jeseni, isporukom posljednjih 15 vozila. Na taj smo način dosad dobili 195 vozila, a u Ozlju se obučavaju ljudi koji će ih koristiti.
• Zašto kažete nažalost?
- Pa zato jer smatramo da se radi o kvalitetnom programu koji treba nastaviti. Ovaj koji upravo završava trajao je sedam godina. Mnoga naša vozila od tada su prešla predviđenu granicu starosti. Ona koja su tada imala 15, danas su starija od 20 godina.
• Ne bi li tu mogle pomoći i lokalne vlasti?
- Mogao bih se s tim složiti. Vatrogastvo jest obveza lokalne uprave i samouprave, no teško da će načelnik neke općine pronaći dovoljno novca za ovakve projekte. Jedini izlaz je da se oni i dalje financiraju iz državnog proračuna i da se to čini u fazama po nekoliko godina.
• O koliko novih vozila govorimo, koliko ih još treba?
- Treba nam još 300 vatrogasnih vozila. Opremanje njima treba biti kontinuirano, a ne odjednom. To mora biti proces koji s vremenom kao obveza može prijeći na lokalnu upravu i samoupravu, ali tek kad ona dovoljno ojača. Dok to nije tako, država će morati pomagati. Uostalom, vatrogastvo je služba od državnog interesa.
• Gdje su otišla dosad nabavljena nova vozila?
- Mi smo sadašnjim Vladinim programom opremili naše jake i najvažnije postrojbe. Radi se o gotovo 90 posto novih vozila koja su otišla profesionalnim vatrogascima. Tu su, međutim, i članovi 1808 dobrovoljnih vatrogasnih društava, a njih spominjem jer nam je svaka vatrogasna postrojba jednako važna. Jednako nam je bitna ona u nekom velikom gradu ili nekom dobrovoljnom vatrogasnom društvu. Neće nam, uostalom, požar u nekom zagorskom selu gasiti vatrogasci iz Zagreba. Zbog toga bi, ako bi se opremanje nastavilo kroz projekt sličan onom koji danas provodi Vlada, vatrogasna vozila dobili upravo DVD-i, a pokrili bismo i područja od posebne državne skrbi. Radilo bi se o većem broju, ali i jeftinijim vozilima od onih koja su kupljena u posljednje vrijeme.
• Što je s vatrogasnom opremom, dokle se stiglo s opremanjem postrojbi?
- Nama je važno da oprema bude standardizirana. Cilj nam je da ono što smatramo jezgrom i okosnicom hrvatskog vatrogastva, a riječ je o otprilike 10.000 ljudi, bude jednoobrazno odjeveno i dobro opremljeno. Istina, imamo puno više vatrogasaca. Imamo više od 1800 društava i 62 javne vatrogasne postrojbe. Svi su oni na neki način jedna državna postrojba koju želimo opremati prema najvišim standardima. Zasad najprije ovu jezgru od 10.000 ljudi, a onda i one koji će biti u pričuvi.
• Kako se kornatska tragedija odrazila na vatrogasni sustav?
- To je, bez presedana, najveća tragedija u povijesti našeg vatrogastva. Ona nas trajno boli, no bole i pokušaji da se sustav hrvatskog vatrogastva proglasi krivim za nju. Ja tvrdim da naš sustav funkcionira dobro, a o tome svjedoče i rezultati. Prošle smo godine imali više od 2600 požara, a šira javnost zna samo za onaj najveći, kad su kod Makarske spašeni i ljudi i njihova imovina. Sve ih je pogasio taj isti sustav u koji neki neopravdano upiru prstom. Više od 90 posto požara ugasimo i stavimo pod nadzor unutar četiri sata od trenutka kad je požar primijećen, a to dovoljno govori o našim vatrogascima.
• Kako ta cijela organizacija zapravo izgleda?
- Kao što sam već rekao, po zapovjednoj odgovornosti funkcioniramo kao jedna postrojba. S druge strane, svaka postrojba je za sebe. Gradovi imaju svoje vatrogasne postrojbe, a općine svoje. To znači da oni nisu moji djelatnici, odnosno da u tom smislu nemam ingerencije nad vatrogascima u Virovitici ili Dubrovniku. Ali u smislu zapovijedanja imam. Kad govorimo o mojim ovlastima, lakše je možda bilo kad je vatrogastvo bilo unutar MUP-a. Primjerice 1993. godine, kad su svi oni bili moji djelatnici unutar policijskih uprava. Bilo je tada lakše utjecati na njihovo školovanje i opremanje, no dogodila se decentralizacija i to kao trend vidljiv svugdje u svijetu. Njena je posljedica da imamo sustav koji je jeftiniji, ali uz glavnu zapovjednu poziciju koja je ostala i tako mora biti i ubuduće. Kolektivno zapovijedanje i kolektivna odgovornost sigurno bi bili lošije rješenje od modela zapovijedanja kakav sad imamo.
• Što to u praksi znači?
- To znači da se uoči ljeta, koristeći upravo funkciju glavnog zapovjednika, pretvaramo u jednu vatrogasnu postrojbu. To činimo tako što prebacujemo snage s kontinenta na tridesetak posebnih lokacija u priobalju. Sve se koordinira s jednog mjesta, iz Divulja. Ne može nitko pomoć tražiti drugim putem, a ako se upotrebljavaju zračne snage ili vatrogasne snage iz drugih županija, osobno dajem odobrenje. Dakle, koordinacija s jednog mjesta, pomoć iz Divulja i stalna analiza situacije na terenu. Snage prebacujemo ondje gdje je najveća opasnost za ljude i njihovu imovinu, a to je veliki posao i odgovornost, što nas čeka u iduća tri-četiri mjeseca. Pred nama je nova borba i pravi rat s požarima. Izvući živu glavu iz svega, ne imati ni jednog ozlijeđenog vatrogasca, a sačuvati ljude i njihovu imovinu, značit će da smo postigli maksimalni uspjeh.
• Kakav je ugled vatrogasaca u našem društvu?
- Umjesto izravnog odgovora reći ću samo da bih, kad je u pitanju društveni ugled, radije bio vatrogasac u Njemačkoj ili SAD-u, nego u Hrvatskoj. Tamo se ova struka puno više cijeni. Kod nas se vatrogasci promatraju kroz vatrogasne zabave i veselja u dobrovoljnim društvima. Često se zaboravlja odgovoran i ozbiljan posao koji rade. Trebat će se mnogo raditi da se takva percepcija promijeni.
• Možda bi to bilo drugačije kad biste objavili vrijednost imovine koju su vatrogasci spasili svojim intervencijama?
- Vjerojatno. Osobno preuzimam dio odgovornosti što se nedovoljno zna tko su ljudi i postrojbe koje su sudjelovale u nekim posebno teškim intervencijama. Općenito je uvriježeno da se kod požara najprije govori o šteti. Priča se o opožarenim površinama, a nitko ne vidi i ne spominje ono što se spasilo. A hrvatski vatrogasci samo u jednoj ljetnoj sezoni spase stotine ljudskih života. Nažalost, premalo i rijetko se spominju takvi podaci. Dosad nismo računali ni vrijednost sačuvane imovine pa ne čudi što nam se to vraća tako da ponekad kad bukne požar čujem da ljudi vatrogascima govore: »Opet vam gori!« Kao da smo ih sami izazvali.
• Porasle su kazne za izazivanje požara, jeste li zadovoljni njihovom visinom?
- Prema novim zakonskim odrednicama, kazne za namjerno izazivanje požara rastu i do 100.000 kuna. Nažalost, prema onome što se otkrije, postotak namjerno izazvanih požara kreće se između dva i tri posto svih požara. Radi se o između 200 i 300 požara godišnje, a za još puno ih se nikad ne dozna uzrok. Kad vidimo štetu proizvedenu jednim takvim činom, naravno da se vatrogascima ni jedna financijska kazna ne čini dovoljno visokom. Možda bi trebalo razmisliti i o tome da se osobu koja je izazvala požar, uz financijsku sankciju, pošalje i na neku vrstu društveno korisnog rada. Možda im nakon ljetnih dežurstava u nekom dobrovoljnom vatrogasnom društvu nešto slično više ne bi palo na pamet.
• Na kakve ste slučajeve dosad nailazili?
- Bilo je svakakvih situacija. Čak i u vlastitim redovima imali smo vatrogasca koji je potpaljivao jer je uživao zajedno s vatrogascima gasiti požare. U jednom slučaju blizu Splita, dječak je izazvao požar jer je htio vidjeti kanadere kako uzimaju vodu i gase. Svakakvih je bilo motiva, a za vatrogasce, nažalost, to je značilo i mnogo posla.
• Koliko je ove godine uloženo u vatrogastvo?
- Vatrogastvo se financira iz više izvora. Prema mojim procjenama, ove godine sredstva za zaštitu od požara iznose više od milijardu kuna. Samo za program protupožarnih aktivnosti Državne uprave za zaštitu i spašavanje iz proračuna je osigurano 35 milijuna kuna. Ta se sredstva odnose na pripremu vatrogasaca, opremu, logističku potporu i financiranje plaća. MORH-u je pripalo oko 50 milijuna kuna za vatrogasne letjelice, Hrvatskim šumama oko 100 milijuna za izradu prosjeka, a tu su i Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste te HEP. Sa 330 milijuna kuna iz državnog proračuna financiraju se javne vatrogasne postrojbe. Oko 100 milijuna kuna iznosi rata kredita za program nabave vatrogasnih vozila. Tu su i izdaci za nove kanadere i zračne traktore, pa kad se sve to zbroji, ukupan iznos financijske potpore zaštiti od požara u 2009. premašuje milijardu kuna.
• Postoje li procjene kakva bi mogla biti predstojeća protupožarna sezona?
- U četvrtak smo podnijeli najnovije izvješće Vladi o pripremi sezone. U prvih pet mjeseci imali smo oko 30 posto manje požara nego prošle godine, sa 60 posto manje izgorjelih površina. Koliko god dobri bili ti rezultati, oni ujedno i upozoravaju. Proteklo je razdoblje obilovalo oborinama, dosta je bilo kiša i vegetacija je nabujala. Ona će se vrlo brzo osušiti i zbog te vegetacije, a na temelju dosadašnjih iskustava, očekujemo veliku opasnost od brzog nastajanja i širenja požara. Pred nama je jedna vrlo zahtjevna sezona, ali se ne bojimo. Ljudima, hrvatskim građanima i gostima koji će doći, poručujemo da budu oprezni, da se i na otvorenom prostoru ponašaju odgovorno. Da poštuju odluke o zabrani paljenja vatre na otvorenom prostoru. Dijelit ćemo letke i promotivne materijale, a lokalna društva upozoravat će ljude na terenu. S profesionalne strane jamčim da će naši vatrogasci odraditi svoje, a na ljudima je da se pridržavaju pravila. Podsjećam, ništa nećemo prepustiti slučaju. Osim vatrogasnih snaga koje ćemo prebaciti odmah, imamo i dodatne snage i tehniku za slučaj potrebe. Vjesnik
|